Isplati li se kupiti električni auto u Hrvatskoj?

Električni automobili više nisu rijetkost koju viđamo samo na sajmovima automobila ili u reklamama proizvođača. Sve ih je više i na hrvatskim cestama, u gradskim gužvama, na parkiralištima trgovačkih centara i odmorištima uz autoceste.

Prema podacima Centra za vozila Hrvatske, na kraju 2025. godine u Hrvatskoj je bilo 12.605 osobnih automobila na potpuno električni pogon s važećom prometnom dozvolom. Za usporedbu, 2020. godine bilo ih je tek 1.343.

Električni automobili i dalje čine relativno malen dio ukupnog voznog parka, ali njihov broj raste iz godine u godinu.

Unatoč tome, pitanje koje zanima većinu kupaca nije hoće li električni automobili jednog dana postati uobičajeni, nego nešto mnogo praktičnije:

Isplati li se električni auto meni, danas i u Hrvatskoj?

Odgovor ne ovisi samo o cijeni automobila ili njegovu deklariranom dometu. Puno je važnije gdje živiš, gdje parkiraš, koliko kilometara dnevno prelaziš, voziš li većinom po gradu ili autocesti te koliko često ideš na dulja putovanja.

Električni automobil jednoj osobi može smanjiti mjesečne troškove i učiniti svakodnevnu vožnju jednostavnijom. Drugoj može donijeti stalno traženje punionica, čekanje i planiranje svakog duljeg puta.

Zato električni auto ne treba promatrati kao univerzalno najbolje rješenje, nego kao vozilo koje mora odgovarati konkretnom načinu života.

Najvažnije pitanje nije domet, nego gdje ćeš puniti automobil

Kupci električnih vozila često prvo pitaju koliko automobil može prijeći s jednim punjenjem. Domet je važan, ali za svakodnevno korištenje još je važnije pitanje:

Gdje će se automobil puniti dok ga ne koristiš?

Najjednostavniju situaciju imaju vlasnici kuća, garaža ili privatnih parkirnih mjesta na kojima postoji mogućnost postavljanja kućnog punjača.

U tom slučaju korištenje električnog automobila može biti jednostavnije od korištenja benzinca ili dizelaša.

Automobil se nakon dolaska kući priključi na punjač, puni se tijekom noći, a ujutro je spreman za novu vožnju. Nema odlaska na benzinsku postaju, čekanja u redu niti posebnog planiranja punjenja tijekom radnog tjedna.

Pritom automobil ne mora svako jutro biti napunjen do 100 posto. Većini ljudi dovoljno je tijekom noći nadoknaditi energiju potrošenu prethodnog dana.

Primjerice, vozač koji dnevno napravi 40 kilometara i čiji automobil troši oko 18 kWh na 100 kilometara tijekom dana će potrošiti približno 7 kWh energije.

Takvu količinu relativno je jednostavno nadoknaditi tijekom noći, čak i na sporijem kućnom priključku.

Situacija je potpuno drukčija za osobu koja živi u zgradi, parkira na ulici i nema zajamčeno parkirno mjesto. Takav vozač može biti prisiljen nekoliko puta tjedno odlaziti do javne punionice i čekati da se automobil napuni.

To nije nužno neizvedivo, ali električni automobil tada gubi jednu od svojih najvećih prednosti: mogućnost da se puni dok vlasnik spava, radi ili obavlja druge aktivnosti.

Obična utičnica ili kućni punjač?

Električni automobil može se puniti preko klasične kućne utičnice, ali to nije uvijek najbolje dugoročno rješenje.

Punjenje na običnoj utičnici uglavnom je sporo. Ovisno o automobilu i instalacijama, tijekom jednog sata može se dobiti energije za približno desetak kilometara vožnje.

Za vozača koji radi malo kilometara to može biti dovoljno, ali kod većih baterija potpuno punjenje može trajati cijeli dan ili dulje.

Prije redovitog punjenja važno je da električar provjeri stanje instalacija, utičnice, osigurača i vodova. Stare ili neprilagođene instalacije nisu predviđene za višesatno kontinuirano opterećenje velikom snagom.

Sigurnije i praktičnije rješenje je zidni punjač, često nazivan wallbox.

Takav punjač može omogućiti:

• brže punjenje
• upravljanje vremenom punjenja
• bolju kontrolu potrošnje
• korištenje jeftinije tarife električne energije
• sigurnije dugotrajno punjenje.

Prije kupnje punjača treba provjeriti:

• ima li kuća jednofazni ili trofazni priključak
• kolika je dostupna priključna snaga
• koju maksimalnu AC snagu podržava automobil
• koliko je udaljeno parkirno mjesto od razvodnog ormara
• postoji li potreba za povećanjem priključne snage.

Nema previše smisla ugrađivati punjač od 22 kW ako automobil preko izmjenične struje može primiti najviše 7,4 ili 11 kW.

U praksi je za većinu privatnih korisnika važnije da je punjenje sigurno i dostupno svake noći nego da bude maksimalno brzo.

Koliko stvarno košta 100 kilometara vožnje?

Električni automobili često se reklamiraju kao znatno jeftiniji za vožnju, ali stvarna računica ovisi o tome gdje se automobil puni.

Najpovoljnije je punjenje kod kuće, osobito tijekom niže tarife.

Konačna cijena ovisi o:

• tarifi kućanstva
• mrežnim naknadama
• porezima
• gubicima tijekom punjenja
• korištenju vlastite solarne elektrane.

Javno punjenje može biti osjetno skuplje.

Prema trenutačno objavljenom ELEN-ovu cjeniku, punjenje izvan autocesta naplaćuje se različito ovisno o snazi priključka i dnevnoj tarifi.

Na priključcima do 22,1 kW navedene su cijene od 0,24 do 0,29 eura po kWh, dok se punjenje od 22,2 do 50 kW naplaćuje od 0,34 do 0,39 eura po kWh.

Na autocestama je punjenje skuplje, a za priključke snage iznad 50 kW cjenik navodi cijene do 0,66 eura po kWh.

To znači da bi automobil koji troši 18 kWh na 100 kilometara na brzoj punionici uz cijenu od 0,66 eura po kWh potrošio električne energije u vrijednosti od približno:

18 kWh × 0,66 € = 11,88 € na 100 kilometara

U stvarnosti treba uračunati i određene gubitke prilikom punjenja.

Isti automobil punjen kod kuće može biti osjetno povoljniji, ali razlika ovisi o ugovorenoj tarifi i cijeni električne energije konkretnog kućanstva.

Zato nije dovoljno reći da je „struja jeftinija od goriva”. To uglavnom vrijedi kod kućnog punjenja, ali vozač koji se pretežno koristi skupim brzim punionicama može imati znatno manju uštedu nego što je očekivao.

Kome se električni automobil najviše isplati?

Električni automobil najčešće je odličan izbor za osobu koja ima privatno parkirno mjesto i mogućnost punjenja kod kuće ili na poslu.

Posebno dobro odgovara vozačima koji svakoga dana prelaze slične relacije.

To može biti:

• vožnja od kuće do posla
• odlazak po djecu
• odlazak u trgovinu
• vožnja do treninga
• svakodnevna gradska i prigradska vožnja.

Ako dnevno prelaziš između 30 i 100 kilometara, električni automobil s realnim dometom od 300 ili više kilometara nećeš morati puniti nakon svake vožnje.

U praksi ga možeš priključiti nekoliko puta tjedno ili ga svake večeri kratko dopunjavati.

Električni automobil često ima smisla i kao drugi automobil u obitelji. Manji električni model može se koristiti za svakodnevne gradske obaveze, dok se veći benzinac, dizelaš ili hibrid koristi za godišnji odmor, vuču prikolice i duga putovanja.

Isplativost raste i s brojem prijeđenih kilometara.

Vozač koji godišnje napravi samo 5.000 kilometara teže će kroz niže troškove energije opravdati višu nabavnu cijenu automobila.

Vozač koji godišnje radi 20.000 ili 30.000 kilometara može puno brže osjetiti razliku u troškovima korištenja, pod uvjetom da većinu energije puni kod kuće ili na povoljnom punjaču na radnom mjestu.

Zašto je električni automobil posebno ugodan u gradu?

Električni pogon najbolje pokazuje svoje prednosti u gradskoj vožnji.

Elektromotor razvija okretni moment gotovo odmah, zbog čega automobil brzo i glatko kreće sa semafora.

Nema:

• klasičnog mijenjanja brzina
• vibracija motora
• čekanja da se motor zagrije
• rada motora u praznom hodu.

Vožnja je tiša i opuštenija, posebno u kolonama.

Dok automobil stoji, ne troši energiju na rad motora u praznom hodu kao klasičan automobil s motorom s unutarnjim izgaranjem.

U gradu dodatno pomaže regenerativno kočenje.

Kada vozač otpusti papučicu gasa, elektromotor može usporavati automobil i dio energije vraćati u bateriju.

Kod nekih modela moguće je velik dio gradske vožnje obaviti gotovo bez korištenja klasične kočnice.

To ne znači da se kočnice ne troše ili da ih nije potrebno održavati. Upravo zbog rjeđe uporabe diskovi, posebno stražnji, mogu zahrđati ili se neravnomjerno trošiti.

Zato stanje kočnica treba redovito provjeravati.

Električni automobil u gradu često troši manje nego na autocesti. To je suprotno iskustvu koje mnogi vozači imaju s benzinskim i dizelskim automobilima, čija potrošnja obično značajno raste u gradskoj gužvi.

Domet na papiru i domet u stvarnom životu

Proizvođači domet najčešće navode prema standardiziranom WLTP mjerenju.

Takav podatak koristan je za uspoređivanje različitih modela, ali ne predstavlja obećanje da će automobil u svim uvjetima prijeći točno navedenu udaljenost.

Stvarni domet ovisi o:

• brzini vožnje
• vanjskoj temperaturi
• grijanju ili klimatizaciji kabine
• vrsti i tlaku u gumama
• vjetru i oborinama
• nagibu ceste
• masi vozila i prtljage
• stilu vožnje.

Električni automobil koji u gradu bez problema prelazi 400 kilometara možda će pri stalnoj autocestovnoj brzini imati osjetno manji domet.

Otpor zraka snažno raste s povećanjem brzine, pa razlika između vožnje od 110, 130 i 150 km/h može značajno utjecati na potrošnju.

Zbog toga kupac ne bi trebao birati automobil čiji je deklarirani domet jedva dovoljan za njegove uobičajene potrebe.

Dobro je ostaviti određenu rezervu za:

• zimsku vožnju
• autocestu
• degradaciju baterije
• neočekivane situacije
• promjene rute
• nedostupnu punionicu.

Ako jednom mjesečno putuješ od Zagreba do Splita, to ne znači nužno da moraš kupiti automobil koji cijelu udaljenost može prijeći bez zaustavljanja.

Puno je važnije koliko brzo automobil puni bateriju i postoji li pouzdana punionica na mjestu na kojem bi ionako napravio stanku.

Koliko hladnoća utječe na električni automobil?

Zimska vožnja jedan je od češćih razloga zabrinutosti kod kupaca električnih automobila.

Pri niskim temperaturama baterija radi manje učinkovito, a dio energije troši se na grijanje kabine i same baterije.

Zbog toga:

• raste potrošnja
• smanjuje se raspoloživi domet
• punjenje ponekad može biti sporije.

Najveća razlika često se osjeti na kratkim relacijama.

Ako automobil nekoliko puta dnevno mora iznova zagrijavati kabinu i bateriju, prosječna potrošnja može biti znatno veća nego tijekom duže neprekinute vožnje.

Modeli s toplinskom pumpom mogu učinkovitije grijati kabinu i tako smanjiti potrošnju energije.

Ipak, sama prisutnost toplinske pumpe ne znači automatski da će svaki automobil imati odličan zimski domet.

Velika prednost električnih vozila je mogućnost predgrijavanja kabine dok je automobil još priključen na punjač.

Vozač može ujutro ući u topao automobil, a da za početno grijanje nije potrošen značajan dio energije iz baterije.

Kako izgleda putovanje električnim automobilom?

Duga putovanja električnim automobilom više nisu posebno neobična, ali još uvijek zahtijevaju drukčiji pristup nego putovanja benzincem ili dizelašem.

Kod klasičnog automobila vozač često toči gorivo tek kada se upali rezerva.

Kod električnog vozila bolje je unaprijed provjeriti:

• gdje se nalaze punionice
• kojom snagom rade
• jesu li trenutačno dostupne
• koji način plaćanja podržavaju
• jesu li kompatibilne s automobilom.

Važna nije samo maksimalna snaga punjenja navedena u katalogu.

Automobil tu snagu obično može postići samo u idealnim uvjetima i tijekom određenog dijela punjenja.

Punjenje od 10 do 80 posto često je znatno brže nego punjenje od 80 do 100 posto.

Kako se baterija približava punom kapacitetu, automobil obično smanjuje snagu punjenja radi zaštite baterije.

Zbog toga je na duljem putovanju često brže napraviti dvije kraće stanke nego jednu dugu tijekom koje se baterija puni gotovo do 100 posto.

Primjerice, vozač može na odmorište stići s 15 posto baterije, napuniti je do 70 ili 80 posto i nastaviti vožnju.

Dok ode do toaleta, popije kavu ili pojede nešto, veći dio punjenja već može biti završen.

Komplikacije nastaju kada:

• punionica ne radi
• punionica je zauzeta
• automobil se puni sporije od očekivanog
• na isto mjesto istodobno dođe više električnih vozila.

Zbog toga je dobro imati rezervnu lokaciju za punjenje, posebno tijekom turističke sezone.

Javna punionica nije isto što i benzinska postaja

Kod punionica treba razlikovati nekoliko pojmova.

AC punionice

AC punionice koriste izmjeničnu struju i najčešće su sporije.

Prikladne su na mjestima na kojima automobil ionako stoji nekoliko sati, primjerice:

• kod kuće
• na poslu
• u garaži
• u trgovačkom centru
• na hotelskom parkiralištu.

DC punionice

DC punionice koriste istosmjernu struju i mogu puno brže puniti bateriju.

Koriste se uglavnom:

• na autocestama
• na glavnim prometnim pravcima
• tijekom duljih putovanja
• kada je potrebno brzo dopuniti bateriju.

Ipak, punionica snage 150 kW ne znači da će svaki automobil primati 150 kW.

Stvarna snaga ovisi o:

• mogućnostima automobila
• napunjenosti baterije
• temperaturi baterije
• opterećenju punionice
• dijeljenju snage između više priključaka.

Treba obratiti pozornost i na naknadu za predugo zauzimanje punjača.

Neki operateri daju određeno besplatno vrijeme korištenja priključka, nakon čega mogu naplaćivati dodatnu naknadu po minuti.

Zato automobil nakon završetka punjenja treba premjestiti, čak i kada vozaču parkirno mjesto još odgovara.

Je li održavanje električnog automobila stvarno jeftinije?

Električni automobil mehanički je jednostavniji od usporedivog benzinca ili dizelaša.

Nema:

• klasično motorno ulje
• svjećice
• ispušni sustav
• DPF
• EGR
• turbinu
• velik broj pokretnih dijelova klasičnog motora.

Zbog toga redoviti servis može biti jednostavniji i jeftiniji.

Ipak, električni automobil nije vozilo bez održavanja.

I dalje treba mijenjati ili kontrolirati:

• kočionu tekućinu
• filtar kabine
• rashladnu tekućinu, ako je propisano
• klima-uređaj
• gume
• ovjes
• kočnice
• brisače
• ostale potrošne dijelove.

Električni automobili često su teži od usporedivih klasičnih modela zbog baterije.

Uz velik okretni moment, agresivna ubrzanja i nepravilnu geometriju ovjesa, to može uzrokovati brže trošenje guma.

Popravci elektronike, sustava upravljanja baterijom, ugrađenog punjača, toplinske pumpe ili visokonaponskih komponenti također mogu biti skupi.

Zato niži redoviti servisni troškovi ne znače da je svaki mogući kvar jeftin.

Najvažniji dio rabljenog električnog auta je baterija

Kod kupnje rabljenog električnog automobila kupci se najviše boje mogućnosti skupog kvara ili zamjene baterije.

Taj strah nije potpuno neopravdan, ali bateriju ne treba automatski smatrati potrošnim dijelom koji će nakon nekoliko godina prestati raditi.

Kapacitet baterije postupno se smanjuje korištenjem i starenjem.

Automobil koji je kao nov imao realan domet od 350 kilometara nakon više godina možda će prelaziti manje, ali to ne znači da je baterija neispravna.

Kod pregleda rabljenog vozila korisno je utvrditi State of Health, odnosno procijenjeno zdravstveno stanje baterije.

Taj podatak pokazuje koliki dio izvornog kapaciteta baterija još može koristiti.

Ipak, broj prikazan u aplikaciji ili dijagnostici ne treba promatrati izolirano. Različiti proizvođači i dijagnostički alati mogu ga izračunavati na različite načine.

Najbolje je kombinirati:

• dijagnostički pregled baterije
• provjeru stvarnog dosega
• servisnu dokumentaciju
• provjeru pogrešaka upravljačkog sustava
• podatke o jamstvu
• pregled podvozja i kućišta baterije.

Posebno treba pregledati donji dio automobila.

Baterija je najčešće smještena u podnici, pa udarci u rubnik, kamen ili drugi predmet mogu oštetiti zaštitno kućište.

Kod uvezenog vozila dobro je provjeriti je li automobil sudjelovao u prometnoj nesreći i je li baterija popravljana ili mijenjana.

Nestručan popravak visokonaponskog sustava može biti sigurnosni i financijski rizik.

Je li često brzo punjenje loše za bateriju?

Brzo DC punjenje više zagrijava bateriju od sporog AC punjenja.

Međutim, moderni električni automobili imaju sustave koji kontroliraju:

• temperaturu baterije
• snagu punjenja
• brzinu punjenja
• razinu napunjenosti.

Povremeno brzo punjenje tijekom putovanja ne bi trebalo biti razlog za strah.

Veći razlog za oprez može biti automobil koji je godinama gotovo isključivo korišten na brzim punionicama, posebno u visokim temperaturama i uz često punjenje do 100 posto.

Na životni vijek baterije utječu:

• temperatura
• broj i dubina ciklusa punjenja
• dugo stajanje potpuno pune baterije
• dugo stajanje gotovo prazne baterije
• način hlađenja baterije
• kemijski sastav ćelija
• starost vozila.

Za svakodnevno korištenje mnogi proizvođači preporučuju ograničavanje punjenja na približno 80 posto, osim kada je puni kapacitet potreban za putovanje.

Kod nekih kemijskih sastava baterija preporuke mogu biti drukčije, pa se treba držati uputa proizvođača konkretnog vozila.

Što obavezno provjeriti prije kupnje rabljenog električnog automobila?

Kod rabljenog električnog vozila nije dovoljno provjeriti samo kilometražu i izgled karoserije.

1. Stanje baterije

Zatraži dijagnostički izvještaj ili pregled u servisu koji poznaje konkretni model.

Provjeri:

• kapacitet baterije
• razlike između pojedinih ćelija
• eventualne zabilježene pogreške
• procijenjeno zdravstveno stanje baterije.

2. Preostalo jamstvo

Provjeri koliko traje jamstvo na bateriju i koji su uvjeti za ostvarivanje prava.

Jamstvo može biti ograničeno:

• brojem godina
• kilometražom
• minimalnim preostalim kapacitetom baterije.

3. Brzina AC i DC punjenja

Neki stariji električni automobili pune se vrlo sporo, čak i kada su priključeni na snažnu punionicu.

To možda nije problem za gradsku vožnju, ali može biti velik nedostatak na putovanjima.

4. Priključak za punjenje

Kod starijih modela treba provjeriti vrstu priključka.

U Europi su danas najčešći:

• Type 2 za AC punjenje
• CCS za brzo DC punjenje.

Pojedina starija vozila mogu koristiti druge standarde.

5. Kabeli i dodatna oprema

Originalni kabel za punjenje može biti skup.

Provjeri dolazi li s automobilom:

• kabel za javne AC punionice
• prijenosni punjač za kućnu utičnicu
• eventualni adapteri
• originalna torba ili pribor.

6. Podvozje i kućište baterije

Svako jače udubljenje, ogrebotina ili trag popravka na području baterije treba detaljno pregledati.

7. Gume i geometrija

Zbog mase i okretnog momenta električni automobili mogu neravnomjerno trošiti gume.

Nejednako potrošene gume mogu upućivati na problem s geometrijom ili ovjesom.

8. Grijanje i klimatizacija

Isprobaj:

• grijanje
• klimatizaciju
• predgrijavanje
• toplinsku pumpu, ako je vozilo ima.

Kvar toplinske pumpe ili visokonaponskog grijača može biti skup.

9. Povijest vozila

Kao i kod svakog rabljenog automobila, treba provjeriti:

• kilometražu
• servisnu povijest
• vlasništvo
• prijavljene štete
• eventualna oštećenja iz uvoza.

Električni automobil nije nužno najbolji izbor za stanare zgrada

Život u zgradi sam po sebi ne znači da električni automobil nema smisla.

Neke novije zgrade imaju:

• pripremu za punjače
• garažna mjesta s električnim priključkom
• zajedničke punionice
• mogućnost postavljanja vlastitog wallboxa.

Problem nastaje kada vozač nema stalno parkirno mjesto i potpuno ovisi o javnoj infrastrukturi.

U tom slučaju treba realno razmisliti:

• koliko su punionice udaljene
• jesu li često zauzete
• koliko košta punjenje
• može li se vrijeme punjenja uklopiti u svakodnevni raspored.

Punionica udaljena pet minuta hoda možda će biti praktična.

Punionica do koje treba voziti dvadeset minuta i zatim sat vremena čekati vjerojatno neće.

Neki korisnici električni automobil pune jednom tjedno tijekom kupnje u trgovačkom centru ili dok su na poslu.

Takav način može dobro funkcionirati, ali samo ako su punionice pouzdane i redovito dostupne.

Kupnja električnog automobila uz pretpostavku da će se „punjač već nekako pronaći” nije dobra strategija.

Plan punjenja treba imati prije kupnje, a ne nakon nje.

Što je s poticajima?

Državni poticaji mogu značajno promijeniti računicu kupnje, ali na njih ne treba gledati kao na trajno i zajamčeno pravo.

Pozivi Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost objavljuju se u određenim razdobljima, imaju ograničena sredstva te precizno određuju prihvatljive prijavitelje i vozila.

Pojedini pozivi mogu biti namijenjeni:

• građanima
• obrtnicima
• trgovačkim društvima
• javnim ustanovama
• drugim pravnim osobama.

Zato kupnju ne treba temeljiti isključivo na očekivanju budućeg poticaja.

Dok se poziv službeno ne objavi, nisu sigurni:

• datum prijave
• iznos poticaja
• prihvatljivi kupci
• prihvatljiva vozila
• način prijave.

Poticaj može električni automobil učiniti povoljnijim, ali vozilo i dalje mora odgovarati stvarnim potrebama kupca.

Novi ili rabljeni električni automobil?

Novi električni automobil donosi:

• tvorničko jamstvo
• poznatu povijest
• najnoviju tehnologiju baterije
• veću brzinu punjenja
• suvremenije sigurnosne sustave.

Glavni nedostatak je viša početna cijena i moguć veći pad vrijednosti u prvim godinama.

Rabljeni električni automobil može ponuditi puno opreme i niske troškove vožnje po znatno nižoj cijeni.

Ipak, treba pažljivije provjeriti:

• bateriju
• jamstvo
• brzinu punjenja
• priključke
• kompatibilnost sa suvremenim punionicama.

Kod pojedinih starijih gradskih električnih automobila mali domet ne mora biti problem.

Automobil koji realno može prijeći 120 ili 150 kilometara može biti sasvim dovoljan za svakodnevnu vožnju od 30 kilometara, posebno ako se puni kod kuće.

Problem nastaje kada kupac očekuje da će isti automobil bez problema služiti i za česta putovanja autocestom.

Važno je kupovati prema stvarnoj namjeni, a ne prema najvećem mogućem broju kilometara koji bi se možda jednom godišnje mogao pojaviti.

Može li hibrid biti bolji kompromis?

Za vozače koji nisu spremni prijeći na potpuno električni automobil postoje klasični i plug-in hibridi.

Klasični hibrid

Klasični hibrid ne puni se na utičnici.

Bateriju puni tijekom vožnje i kočenja, a posebno je učinkovit u gradu.

Može biti dobro rješenje za osobe koje nemaju mogućnost kućnog punjenja, ali žele nižu gradsku potrošnju.

Plug-in hibrid

Plug-in hibrid ima veću bateriju i može određeni broj kilometara voziti samo na struju.

Međutim, ima smisla samo ako ga vlasnik redovito puni.

Plug-in hibrid koji se nikada ne priključuje na punjač često postaje težak benzinski automobil koji sa sobom stalno nosi bateriju i električni pogon koji rijetko koristi.

Za vozača koji svakodnevno može puniti automobil, ali nekoliko puta mjesečno prelazi vrlo duge udaljenosti bez želje za zaustavljanjem, plug-in hibrid može biti dobar prijelazni izbor.

S druge strane, potpuno električni automobil jednostavniji je, nema klasični motor i omogućuje vožnju bez lokalnih ispušnih plinova.

Je li električni automobil zaista ekološkiji?

Električni automobil tijekom vožnje nema ispušne plinove iz ispušne cijevi jer ispušnu cijev nema.

To je posebno korisno u gradovima, gdje smanjuje:

• lokalne emisije štetnih plinova
• buku
• onečišćenje zraka uz prometnice.

Ipak, proizvodnja baterije i električne energije također ima utjecaj na okoliš.

Ukupni rezultat ovisi o:

• izvoru električne energije
• veličini baterije
• mjestu proizvodnje
• broju prijeđenih kilometara
• životnom vijeku vozila
• mogućnosti recikliranja baterije.

Zbog toga nije potpuno točno električni automobil opisivati kao vozilo bez ikakva utjecaja na okoliš.

No pri kupnji većinu ljudi ipak više zanimaju praktična pitanja:

• cijena
• domet
• punjenje
• servis
• svakodnevna uporabljivost.

Električni automobil ne mora se kupiti isključivo zbog ekologije.

Netko ga može odabrati zbog:

• tišine
• ubrzanja
• kućnog punjenja
• jednostavnijeg održavanja
• nižih troškova gradske vožnje.

Brza provjera: odgovara li električni automobil tebi?

Električni automobil vjerojatno ima smisla ako:

• imaš vlastito parkirno mjesto
• možeš ga puniti kod kuće ili na poslu
• dnevno prelaziš predvidljiv broj kilometara
• uglavnom voziš gradom i prigradskim prometom
• želiš tih i ugodan automobil
• godišnje radiš dovoljno kilometara da iskoristiš niži trošak energije
• spreman si unaprijed isplanirati nekoliko dužih putovanja godišnje.

Električni automobil vjerojatno nije najbolji izbor ako:

• nemaš pouzdano mjesto za punjenje
• svaki tjedan prelaziš vrlo velike udaljenosti autocestom
• redovito vučeš prikolicu ili težak teret
• često putuješ područjima sa slabom infrastrukturom
• ne želiš razmišljati o aplikacijama, punionicama i stankama
• kupuješ automobil s jedva dovoljnim dometom za svoje potrebe.

Zaključak: električni automobil može biti odličan, ali ne treba ga kupovati zbog trenda

Električni automobil u Hrvatskoj može biti vrlo praktičan i financijski opravdan, posebno za vozače koji ga mogu puniti kod kuće, imaju predvidljive dnevne relacije i većinu kilometara prelaze u gradu ili okolici grada.

U takvim uvjetima automobil se puni dok stoji, vožnja je tiha i ugodna, a troškovi energije i redovitog održavanja mogu biti niži nego kod usporedivog benzinca ili dizelaša.

Situacija je manje povoljna za osobe koje nemaju privatno parkirno mjesto, ovise o javnim punionicama ili često voze duge relacije velikom brzinom.

Javno brzo punjenje može biti značajno skuplje od kućnog, a putovanja zahtijevaju nešto više planiranja.

Kod kupnje rabljenog električnog automobila najvažnije je provjeriti:

• stanje baterije
• preostalo jamstvo
• stvarni domet
• brzinu punjenja
• eventualna oštećenja podvozja.

Mala kilometraža sama po sebi nije dovoljna potvrda da je vozilo dobra kupnja.

Najbolji način donošenja odluke je nekoliko tjedana pratiti vlastite navike.

Zapiši:

• koliko kilometara dnevno prelaziš
• gdje automobil noću stoji
• koliko često ideš na dulja putovanja
• na kojim bi ga mjestima mogao puniti.

Tek tada usporedi električni automobil s benzincem, dizelašem i hibridom.

Najbolji automobil nije onaj koji ima najnoviju tehnologiju ili najveći deklarirani domet. Najbolji je onaj koji se uklapa u tvoj svakodnevni život bez nepotrebnog troška i stresa.